Lovište Orlov kuk

Lovište “Orlov kuk”nalazi se na području općine Tomislavgrad, u okviru šumskogospodarskog područja “Duvanjsko” i sljedećih je karakteristika:

Vrsta lovišta: Otvoreno lovište planinskog tipa,

Namjena lovišta: Športskogospodarsko,

Nadmorska visina lovišta: 1576-862 mnv,

Površina lovišta: 17 852 hektara.

Granice lovišta iz stavka 1. ovog članka utvrđuju se:

Prema općini Posušje: Granica počinje na granici naseljenih mjesta Kongora, Poklečani i Crvenice, koja se nalazi između parcela «Pod Kućerinom Liskom», i parcele 811/1 iz Kongore; ide u pravcu juga u dužini od oko 400 m, lomi se i nastavlja na jugozapad, ide uz parcele zvane «Pod Gredom», siječe pješačku stazu, skreće lijevo i siječe jedan manji potok, a zatim izbija na brdo zv. «Klarina Glavica», ide u dužini od 600m, u pravcu jugozapada sijekući jednu malu dragu, i ide do potoka «Surduk», odavde se lomi na sjeverozapad, ostavljajući za naseljeno mjesto Crvenice parcelu «Gradina», izbija na brdo zv. «Gradina», produžava u istom smjeru do brda zv. «Rašeljka», skreće na jugozapad, zaobilazeći oranicu zv. «Studena», ide na jug sredinom «Erkaske drage» i nedaleko od brda zv. «Koprivnjak» odvaja se od spomenute drage i nastavlja u pravcu jugozapada i izbija na spomenuto brdo, gdje je ujedno i četveromeđa naseljenih mjesta Crvenice, Poklečani, Tribistovo i Mesihovina; odavde ide na jugozapad u dužini od 500m, siječe pješačku stazu kod parcele 15/493 zv. «Oštrac» i ide do brda zv. «Oštrac», gdje se nalazi tromeđa naseljenih mjesta Mesihovina, Tribistovo i Vučipolje; ide od tromeđe na zapad u dužini od oko 500 m i izbija na «Ćalino vrilo», skreće prema zapadu, ide potokom u dužini od oko 400 m, zatim skreće pod oštrim kutom u pravcu sjeverozapada, nastavlja u pravcu zapada sijekući pješačku stazu i izbija na parcelu 15/115 pašnjak zv. «Gvozd», zaobilazeći potez «Gvozd», produžava potokom «Povaljenica» do poteza zv. «Jurkovac», skreće na zapad u dubini od 300 m, siječe pješačku stazu, prolazi uz parcelu 15/104 zv. «Jurkovac», nastavlja u pravcu sjeverozapada u dužini od 900 m do mjesta zvanog «Suvo vrelo», gdje se sastaje sa cestom 3. reda Tomislavgrad-Posušje, ide ovom cestom na jugozapad u dužini od oko 400 m, odvaja se od ceste i preko kote «Bricin Brijeg» izbija na tromeđu naseljenih mjesta Mesihovina, Vučipolje i Zagorje, koja se nalazi na jugoistoku od brda zv. «Križ», ide preko navedenog brda u smjeru jugozapada i izbija na brdo zvano «Gradina», skreće u pravcu sjevera, obilazi parcelu 1267/2 zv. «Podgradinom», obuhvaća potez zv. «Pod Gradinom» i potez «Draga» za naseljeno mjesto Mesihovina, izlazi na «Stubo Vrelo», gdje se nalazi tromeđa naseljenih mjesta Mesihovina, Zagorje i Vojkovići.

Prema lovištu Zavelim: Od tromeđe naseljenih mjesta Mesihovina, Zagorje, Vojkovići lomi se pod pravim kutom u pravcu sjevera u dužini od 600 m ostavljajući van lovišta potez Budimirovac, lomi se u pravcu sjeverozapada u dužini od 900 m dolazi na put između izvora Gojanice i Vučjeg brda lomi se u pravcu sjevera u dužini od oko 250 m preko vrha Jaretina izbija na kotu 1062 m.

Prema lovištu Kamešnica-Grabovica: Od poteza «Mede», mjesta gdje se Drina ulijeva u Šuicu (Razlivci), granica ide nizvodno koritom Šujice te u blizini kote 861.5 lomi u smjeru jugoistoka preko brišničkih pojila do poteza „Bili brigovi” gdje lomi zapadno, pa zatim kod potočića „Oduša” ponovno lomi na jug povijajući do „Barjačića” iza kojeg skreće kolskim putem do kote 868.3 kod Bengića brdina odakle lomi kolskim putem na jug, povijajući zauzima „Roški brig” (885.6) i ponovno lomi na jug do poteza Brdine, povijajući preko kote 885.1 i kote 887.7 (Zgoni) izbija iz polja sijekući magistralnu cestu Tomislavgrad - Posušje između naseljenih mjesta Dilberi i Mesihovina. Dalje granica ide uvalom sve do kote 1062 gdje je i tromeđa između ova dva lovišta i lovišta „Zavelim”.

Prema lovištu Kovač - Ljubuša: Od Malog Trebiševa granica se proteže prema zapadu preko kote 1501 ostavljajući Galića vrilo i Medića staje lovištu Orlov kuk, te preko Puljine lokve ide do Kovačevih mekota i dalje do kote 1458 iznad uvale Borovac. Dalje granica ide na jugozapad preko poteza Mlikavci, krivudajući između „Sandučine” i „Škuljevca” te uzimajući do kote 1198 „Provaliju” spušta se preko kote 1100 niz Gornju gredu i silazi u polje između dvaju naseljenih mjesta Srđani i Rašćani. Dalje granica ide preko brijega „Jabuke” i dolazi na kotu 862.2 odakle dalje ide rijekom Šujicom do mjesta pritoka potoka Drine.

Prema Lovištu Vran: Od Malog Trebiševa gdje je tromeđa lovišta Vran, Kovač-Ljubuša i Orlov kuk granica ide na novi put preko «Sridnje glavice» i «Metaljke» izbija na križanje putova Vran - Trebiševo , nastavlja u pravcu jugozapada istim putem do koordinate x = 6454061 i Y = 4835836 , lomi se u pravcu zapada ostavljajući kotu « Buronja « za lovište Vran, nastavlja u istom pravcu prolazi kroz potez «Gatalinovac» ostavljajući za lovište Vran kotu «Kunic» 1180 m, nastavlja u istom smjeru preko poteza «Zečarevac» izbija na cestu Lipa - Vran na koordinati x= 6449764 i Y=4833564, nastavlja u pravcu zapada spomenutom cestom do križanja putova Vran - Blidinje. Zatim ide u pravcu jugoistoka putem sve do križanja putova Blidinje -Svinjača kota 1166m, lomi na jug i dolazi na tromeđu naseljenih mjesta Kongora, Poklečani, Crvenice.

Glavne vrste divljači koje naseljavaju lovište “Orlov kuk” su: zec (Lepus europeaus), mrki medvjed (Ursus arctos), srna (Capreolus capreolus), divlja svinja (Sus scrofa), vuk (Canis lupus), prepelica (Conturnix coturnix), jarebica šumska - lještarka (Terastes bonasia), veliki tetrijeb - gluhan (Tetrao urogallus). (4) Osim divljači iz stavka 3. ovog članka u lovištu prirodno prebivaju i druge stalne, sezonske i povremene ili prolazne vrste divljači i to: divlja mačka (Felis silvestris), čagalj (Anis aureus), lisica (Vulpes vulpes), kuna zlatica (Martes martes), kuna bjelica (Martes foina), smeđi tvor (Putorius putorius), velika lasica -hermelin (Mustela erminea), lasica mala (Mustela nivalis), jazavac (Meies meles), puh obični (Glis glis), fazan (Phasianus colchicus), divlje patke (Anatidae sp), siva čaplja (cinereae), liska crna (Fulica atra), šljuka šumska (Scolopax rusticola), golub divlji (Columba livia), vrane (Corvidae), gavran (Corvs corax), vrana siva (Corvus cornix), vrana gaćac (Corvus frugilegus), čavka (Corvus monedula), svraka (Pica pica). (5) Rijetke i ugrožene vrste divljači koje su pod posebnom zaštitom koje prebivaju u lovištu iz stavka 1. ovog članka su: ris (Lynx Iynx), vjeverica (Sciurus vulgaris), mali tetrijeb i njegova koka (Lyrurus tetrix), koka šumske jarebice (Terastes bonasia), čaplje ( Ardeidae sp.- osim sive čaplje), orlovi (Aquila sp), sokolovi (Falconidae sp.), jastrebovi (Accipitridae sp), liske (Rallidae sp. - osim crne liske), čigre (Strenidae sp.), sove (Strigidae), gnjurci (Podicipedidae sp.).