Info

Naziv udruge i sjedište: 

Lovačka udruga "Orlov kuk" - Tomislavgrad

Adresa: 

Seonička sala b.b., Seonica, 80240 Tomislavgrad

Tel.: +387 63 413 270
e-mail: lu.orlovkuk@gmail.com
web: www.lu-orlovkuk.com

Transakcijski račun: 1610000128300068
                                     Raiffeisen bank d.d. Tomislavgrad, 
                                     Stjepana Radića b.b., 80240,
                                     Tomislavgrad, BiH

E-mail administratora stranice: lu.orlovkuk@gmail.com

Lovačka udruga "Orlov kuk" - Tomislavgrad, osnovana 2003. g. sa sjedištem u Osnovnoj školi u Kongori. Registracija Udruge je izvršena 17. travnja 2003. u Ministarstvu uprave i pravosuđa HBŽ-a pod registarskim brojem: R-12/2003. Prvi predsjednik udruge bio je Ivan Galir, potpredsjednik Jozo Matić, a tajnik Drago Tadić. Lovačka udruga "Orlov kuk" udruga je građana lovaca s ciljem uzgoja, zaštite, lova i korištenja divljači i njezinih dijelova, bez stjecanja dobiti. Djelatnost Udruge ima gospodarsku funkciju zaštite i očuvanja biološke raznolikosti i ekološke ravnoteže prirodnih staništa divljači, njegovanje lovačke etike, te zaštitu prirode i okoliša. Djelovanje i ciljevi Udruge su određeni Statutom koji je usklađen sa Zakonom o lovstvu, Zakonom o udruženjima i fondacijama, Ustavom Herceg-Bosanske županije i drugim važećim propisima i aktima koji reguliraju ovo područje djelatnosti. 

Sjedište Udruge se nalazi u  Seonici, Seonička sala

Udrugu zastupaju predsjednik i potpredsjednik Udruge.

Organi Udruge su:
    1. Skupština
    2. Upravni odbor
    3. Nadzorni odbor
    4. Disciplinski sud

Gospodarenje lovištem

Udruga gospodari lovištem "Orlov kuk" površine 17.852 ha


Popis glavnih vrsta divljači koje naseljavaju lovište: zec (Lepus europeaus), mrki medvjed (Ursus arctos), srna (Capreolus capreolus),divlja svinja (Sus scrofa), vuk (Canis lupus), prepelica (Conturnix coturnix), jarebica šumska – lještarka (Terastes bonasia), veliki tetrijeb – gluhan (Tetrao urogallus). U lovištu prirodno prebivaju i druge stalne, sezonske i povremene ili prolazne vrste divljači: divokoza (Rupicapra rupicapra), divlja mačka (Felis silvestris), čagalj (Anis aureus), lisica (Vulpes vulpes), kuna zlatica (Martes martes), kuna bjelica (Martes foina), smeđi tvor (Putorius putorius), velika lasica – hermelin (Mustela erminea), lasica mala (Mustela nivalis), jazavac (Meles meles), puh obični (Glis glis), fazan (Phasianus colchicus), divlje patke (Anatidae sp), siva čaplja (cinereae), liska crna (Fulica atra), šljuka šumska (Scolopax rusticola), golub divlji (Columba livia), vrane (Corvidae), gavran (Corvs corax), vrana siva (Corvus cornix), vrana gaćac (Corvus frugilegus), čavka (Corvus monedula), svraka (Pica pica). U lovištu prebivaju i vrste divljači koje su pod posebnom zaštitom: ris (Lynx Iynx), vjeverica (Sciurus vulgaris), mali tetrijeb i njegova koka (Lyrurus tetrix), koka šumske jarebice (Terastes bonasia), čaplje (Ardeidae sp.- osim sive čaplje), orlovi (Aquila sp), sokolovi (Falconidae sp.), jastrebovi (Accipitridae sp), liske (Rallidae sp. - osim crne liske), čigre (Strenidae sp.), sove (Strigidae) i gnjurci (Podicipedidae sp.).