U organizaciji Hrvatskog lovačkog saveza održan okrugli stol: „Afrička svinjska kuga kod divljih svinja – kako prevladati epidemiju“

U sklopu održavanja 18. sajma lova, ribolova i turizma „SALORI“, održanome u Gospodarskome centru u Osijeku od 8.-10. rujna 2023. održan je okrugli stol na temu: „Afrička svinjska kuga kod divljih svinja – kako prevladati epidemiju“ u organizaciji Hrvatskog lovačkog saveza. Okrugli stol je okupio sudionike iz Hrvatskog lovačkog saveza, Lovačkog saveza Herceg Bosne, Saveza lovačkih organizacija u BiH, Lovačkog saveza Republike srpske, Lovačkog saveza Srbije, Lovačkog saveza Slovenije, Lovačkog saveza Makedonije, Lovačkog saveza Bugarske te predstavnike CIC-a kojega je predstavljao Kristóf Hecker i FACE-a kojega je predstavljao Alexander Griffin.

Osim predstavnika lovačkih saveza, na okruglome stolu su sudjelovali i Mladen Pavić – državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede RH, Ljupka Maltar – načelnica Sektora za zdravlje i dobrobit životinja iz Uprave za veterinarstvo i sigurnost hrane RH i Renata Ojurović – ravnateljica Uprave za šumarstvo, lovstvo i drvnu industriju RH, Mario Vrebac – ravnatelj Odsijeka za zaštitu životinja pri Federalnome ministarstvu poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva Bosne i Hercegovine, Lajos Bognár – delegat u Svjetskoj organizaciji za zdravlje životinja pri Ministarstvu poljoprivrede Mađarske, Aleksandra Miteva – ekspert za zdravlje životinja pri Agenciji za sigurnost hrane u Bugarskoj te Miodrag Strnad iz Uprave za šumarstvo pri Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Srbije.
Delegaciju Lovačkog saveza Herceg Bosne na Okruglome stolu su činili: Dragan Guberac – predsjednik Saveza, prof. dr. sc. Mate Buntić – dopredsjednik Saveza, Ivica Lučić – tajnik Saveza i Ilija Ile Vrljić – počasni predsjednik Saveza.

Okrugli stol je otvorio predsjednik Hrvatskog lovačkog saveza Ivica Budor istaknuvši da se nalazimo pred jednim velikim izazovom i problemima koje je prouzročila pojava afričke svinjske kuge (ASK) kako na domaćim, isto tako i na divljim svinjama, a okrugli stol će biti prilika da se bolje upoznamo s pojavom, širenjem i prevencijom epidemije ASK-a kao i iskustvima susjednih zemalja u sprječavanju širenja epidemije, napose kod divljih svinja.

U sklopu okrugloga stola je održano sedam prezentacija. Prezentaciju „Mjere prevencije, kontrole i suzbijanja afričke svinjske kuge u Republici Hrvatskoj“ održala je Ljupka Maltar koja je iznijela osnovne informacije o virusu ASK-a, načinu širenja i prevencije ASK-a. Tako se mogla doznati informacija da je smrtnost, kako domaćih isto tako i divljih svinja koje obolijevaju od ASK-a gotovo 100%. Inkubacija virusa traje od 3-19 dana, a uginuće inficirane jedinke se događa od 4-10 dana. Kako domaće, isto tako i divlje svinje zarazu ASK-om ne prebolijevaju, nego ugibaju. Virus na sobnoj temperaturi može preživjeti (u posušenoj krvi) 120 dana, u hladnjaku na 50C skoro 6 godina, na temperaturi od 600C 30 min, u smrznutome mesu oko 1000 dana, izdahnuti zrak divlje inficirane svinje 4-70 dana nakon infekcije, u staji oko 30 dana, itd. Glede sumnje na ASK u divljih svinja, Maltar je istaknula da sumnju može izazvati svaka divlja svinja koja je uginula, divlja svinja s uočenim znakovima bolesti i neuobičajenim ponašanjem, te odstrijeljena divlja svinja s uočenim promjenama na unutarnjim organima.

Maltar je istaknula nezamjenljivu ulogu lovaca u prevenciji i suzbijanju ASK-a koji trebaju biti educirani kako prepoznati simptome ASK-a, komu prijaviti sumnju, kako neškodljivo ukloniti otpad, primijeniti biosigurnosne mjere. Osim toga, u suzbijanju ASK-a kod divljih svinja lovci su ti koji trebaju upravljati populacijom divljih svinja u vidu smanjenja populacije povećanim odstrelom, zabranom prihrane, odgovarajućim načinom lova i pretragom terena sa svrhom pronalaženja i uklanjanja lešina uginulih divljih svinja. Prvi slučaj ASK-a kod domaćih svinja u RH je zabilježen 26. lipnja 2023. a kod divljih svinja u RH je potvrđen 30. 6. 2023. u lovištu III/40 Zrinska gora. Od tada pa do 31. kolovoza je potvrđeno sedam slučajeva ASK-a divljih svinja u lovištima u RH. Uz to, Maltar je istaknula da se mjere suzbijanja širenja ASK-a provode od 2018. kontinuiranim radionicama, edukacijama lovaca, financiranjem korisnika lovišta u svrhu smanjenja populacije do 10% matičnog fonda, pretraživanja terena, kao i neškodljivog uklanjanja pronađenih leševa divljih svinja. Tako se mogao saznati podatak da Vlada RH u zonama zaštite, nadziranja i zaraženim zonama isplaćuje lovozakupnicima 75 EUR za svaku odstrijeljenu divlju svinju koja je neškodljivo uklonjena.

Nakon spomenute prezentacije slijedilo je šest preostalih prezentacija iz kojih se moglo vidjeti kako se države u okruženju nose s pojavom ASK-a kod divljih svinja. U svim zemljama EU-a gdje se pojavila sumnja ili pak potvrđena prisutnost ASK-a, primijenjen je gotovo jedinstveni protokol. Resorna su ministarstva kod pojave ASK-a kod divljih svinja odmah reagirala uključivanjem lovaca u suzbijanje epidemije provođenjem edukacije lovaca, financiranjem neškodljivog uklanjanja trupla uginulih ili odstrijeljenih divljih svinja u područjima pod sumnjom ili potvrđene prisutnosti ASK-a. Zanimljiva je bila informacija Lajosa Bognára iz Ministarstva poljoprivrede Mađarske. Naime, Mađarska ne samo što je lovozakupnicima plaćala iznadprosječni iznos za svaku pronađenu uginulu ili odstrijeljenu divlju svinju, nego je svim korisnicima lovišta financirala nabavku i instalaciju rashladnih komora za obradu i držanje mesa divljači.

Na koncu, okrugloga stola su svoje prezentacije su izložili Mario Vrebac koji je prezentirao temu: „Afrička svinjska kuga u Bosni i Hercegovini“ i Alexander Griffin s prezentacijom: „African swine fever in Europe – legal regulations and measures taken by hunters“ (Afrička svinjska kuga u Europi – pravni propisi i mjere koje poduzimaju lovci).

Iz izlaganja gosp. Vrepca je bilo vidljivo da su aktivnosti glede ASK-a poduzete samo u slučajevima zaraze kod domaćih svinja. No, kada je riječ o zarazi ASK-om kod divljih svinja, postoji jedna praznina u suradnji resornog ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva u FBiH s korisnicima lovišta te odsutnost istog Ministarstva u edukaciji lovaca, obuci, financiranju mjera sprječavanja širenja i prevencije ASK-a kod divljih svinja. Glavna aktivnost spomenutog ministarstva u proteklom razdoblju od dvije-tri godine bilo je slanje lovnih i veterinarskih inspektora korisnicima lovišta i često traženje igle u plastu sijena.

Glede prezentacije koju je izložio A. Griffin, istaknuto da u mjerama širenja sprječavanja širenja ASK-a moraju sudjelovati država sa svojim resornim ministarstvima kao glavni koordinator, veterinari, zemljoposjednici, vlasnici farmi svinja, stočari i na koncu lovci kao nezamjenjiva i nezaobilazna komponenta u sprječavanju širenja i suzbijanju ASK-a.

U sklopu 18. Salori sajma i održavanja spomenutog Okrugloga stola, Hrvatski lovački savez kroz radne ručkove i večere organizirao prezentaciju tradicionalnih jela, kulture i graditeljstva od čega bismo napose mogli izdvojiti posjet parku prirode Kopački rit i dvorcu Tikveš, odnosno Prezentacijsko-edukacijskome centru Tikveš, gdje je održana edukativna prezentacija povijesti dvorca, lovstva i povijesnih prilika nastanka samoga dvorca i istoimenog lovišta Tikveš.

Na koncu, u ime Lovačkog saveza Herceg Bosne izražavamo veliku zahvalnost Hrvatskome lovačkome savezu na pozivu za sudjelovanjem, novim i korisnim informacijama u vezi pojave i prevencije ASK-a u divljih svinja kao i edukativnim sadržajima tijekom našeg boravka na području Osječko-Baranjske županije.