• darkblurbg

  • darkblurbg

  • darkblurbg

  • darkblurbg

  • darkblurbg

  • darkblurbg
    čeka

  • darkblurbg
    čeka

  • darkblurbg
    capreolus

  • darkblurbg
    capreolus

  • darkblurbg
    capreolus

  • darkblurbg
    capreolus

  • darkblurbg
    capreolus

  • darkblurbg

  • darkblurbg
    Lovačka udruga "Orlov kuk" - Tomislavgrad

    Dobrodošli na našu web stranicu!

  • darkblurbg
    Lovačka udruga "Orlov kuk" - Tomislavgrad

    Dobrodošli na našu web stranicu

  • darkblurbg
    Lovačka udruga "Orlov kuk" - Tomislavgrad

    Dobrodošli na našu web stranicu!

  • darkblurbg
    Lovačka udruga "Orlov kuk" - Tomislavgrad

  • darkblurbg
    Lovačka udruga "Orlov kuk" - Tomislavgrad

  • darkblurbg
    Lovačka udruga "Orlov kuk" - Tomislavgrad

    Dobrodošli na našu web stranicu!

  • darkblurbg
    Lovačka udruga "Orlov kuk" - Tomislavgrad

    Dobrodošli na našu web stranicu!

  • darkblurbg
    L. U. ORLOV KUK - TOMISLAVGRAD

    Dobrodošli na našu web stranicu

autor: glavni urednik, objavljeno: 24.03.2022. 10:51:17

NANOSE LI AKTIVISTI ZA ŽIVOTINJE VIŠE ŠTETE NEGO KORISTI?!

Zadnjih godina svjedočimo velikome porastu kojekakvih udruga za zaštitu životinja i takozvanih „prava“ životinja. Da odmah razjasnimo – životinja ne može biti nikakav nositelj prava, to može biti isključivo fizička ili pravna osoba. Kako životinje nisu osobe time one ne mogu biti niti nositelji bilo kakvih prava. Stoga se može govoriti o zaštiti životinja, ali ne i o „pravima“ životinja. Nadalje, sve dok imamo gladnih ljudi, napuštene i nezbrinute djece u svojoj zajednici, nije mudro, a niti čovječno trošiti energiju i bacati novce na kojekakve azile za napuštene pse, mačke, itd., Često takve udruge i pojedinci iskorištavaju te životinje za svoju vlastitu samopromociju i materijalnu dobit, nanoseći više štete nego koristi, osobito štete po raznolikost i brojnost divljih životinja.
Tužno je, ali istinito da bi aktivisti za životinje, uz sve svoje dobre namjere, mogli nehotice uzrokovati izumiranje čitavih vrsta divljih životinja! Ovdje ne pokušavamo samo dizati tenzije između nas i spomenutih aktivista, ali i mi sami smo, ne samo lovci na terenu, nego i "lovci" na Internetu. Stoga smo bili smo uključeni u mnoge rasprave s aktivistima za životinje oko „prava“ životinja. Iako je ponekad zabavno zezati se s njima, doista je zastrašujuće vidjeti koliko su neobrazovani kada je u pitanju stvarno ponašanje životinja i stvarno očuvanje okoliša. Zapravo, vrlo malo aktivista za „prava“ životinja ima pojma o šteti koju njihova ideologija nanosi okolišu i drugim životinjskim vrstama.
Jedan od najvećih oksimorona, kojem smo svjedočili online, je broj aktivista za životinje koji se bore za pogrešnu stvar. Uzmimo za primjer divlju mačku i probleme koje izaziva u Australiji u kojoj je problem s divljim mačkama toliko velik da je australska vlada proglasila izvanredno stanje i uvela programe za odstrel do 2 milijuna divljih mačaka.
Čak i udruga PETA (People for the Ethical Treatment of Animals) podržava odstrel divljih mačaka u Australiji, prepoznajući razorne učinke koje imaju na domaće i divlje životinje.
Pa kako to da postoje čitave skupine aktivista za životinje koji protestiraju protiv odstrela, nazivajući tu akciju okrutnom i nesavjesnom? Samo jedna peticija skupila je 8.973 potpisa. U videu na Facebooku o australskim lovcima na mačke, stotine ljudi prijeti smrću tim istim lovcima koji pokušavaju riješiti problem.
Pa kako su aktivisti za životinje sve tako krivo shvatili?
Jedan od najvećih problema koje vidimo kod aktivista za prava životinja je da  nemaju veze sa stvarnošću (izvan onoga što vide na televiziji ili u upravljanom objektu za divlje životinje). Budući da rijetko napuštaju sigurnost svojih gradskih stanova, nikada nisu bili svjedoci razaranja koje jedna divlja mačka može izazvati. Kad pomisle na mačke, zamišljaju slatko, umiljato i dlakavo stvorenje, sklupčano na njihovom kauču (i nema ništa loše u tome da volite svoju mačku). Ali ponašati se kao da su domaće i divlje mačke isto, i da su divlje mačke samo beskućnici i da trebaju malo ljubavi, opasan je način razmišljanja. Čini se da bi mnogi aktivisti za životinje trebali u stvarnosti provjeriti štetu koju nanose divlje mačke.

Divlje mačke i australski okoliš
I divlje i domaće mačke uzrokuju probleme divljim životinjama diljem svijeta. Ali za potrebe ovog članka, osvrnut ćemo se samo na štetu koju divlje mačke nanose australskom okolišu.
Baš kao i kod divljih magaraca, vrlo je teško točno odrediti pravi broj divljih mačaka u Australiji. Kao i mnoge druge neautohtone vrste, divlje mačke su u Australiju stigle s prvim doseljenicima iz Europe negdje oko 1788. godine te su se već u sljedećih sedamdeset godina proširile na gotovo 99% područja Australije. Današnje procjene broja divljih mačaka na području Australije se kreću od 2 milijuna do čak 6 milijuna, ali većina konzervativnih studija procjenjuje broj divljih mačaka u Australiji negdje oko 4 milijuna.
Biolozi i zaštitari prirode vjeruju da svaka divlja mačka ubije između 5 i 30 životinja dnevno i da, suprotno uvriježenom mišljenju, mačke ne ubijaju samo radi hrane. Sve su mačke (i domaće mačke i divlje mačke) prekomjerni ubojice. To znači da ubijaju iz zabave kao i zbog hrane. Zato ćete često vidjeti kako vam domaća mačka donosi mrtvog miša i ostavlja ga nepojedenog na kućnom pragu.

Stoga se poslužimo malo matematikom. Uzimajući trenutne procjene populacije divljih mačaka i minimalni broj životinja koje će ubiti u jednom danu, imamo četiri milijuna mačaka koje ubijaju po pet životinja dnevno.

4.000.000 x 5 = 20 milijuna životinja dnevno.

Doduše, mnogi aktivisti za životinje sumnjaju u procjene o broju divljih mačaka. Ali čak i kada bismo im dali prednost sumnje i pretpostavili da u Australiji postoji samo pola milijuna divljih mačaka, to je još uvijek vrlo velik broj životinja koje mačke ubijaju svaki dan (~2,5 milijuna životinja dnevno).

Proširimo to tijekom 365 dana i divlje mačke su izravno odgovorne za smrt negdje između 912,5 milijuna i 7,3 milijarde životinja. Ako se uzme gornja ljestvica (6 milijuna divljih mačaka od kojih svaka ubije 30 životinja dnevno), taj broj uskoro raste na nevjerojatnih 211 milijardi životinja godišnje!
Sada usporedimo to s užasom koji svijet trenutno izražava zbog potencijalno pola milijarde životinja koje stradavaju u požarima u Australiji, i brzo možemo vidjeti da su divlje mačke puno veći problem za našu biološku raznolikost divljih životinja, više nego šumski požari.

Zapravo, znanstvenici vjeruju da divlje mačke izravno prijete opstanku više od 100 autohtonih vrsta u Australiji. Prema Odjelu za okoliš i energiju u Australiji, divlje mačke su već uzrokovale izumiranje nekih prizemnih ptica i manjih sisavaca, te predstavljaju veliku prijetnju ugroženim životinjama kao što su bilbiji, bandikuti, betongi numbati.
A ovo je samo jedna od životinja koju aktivisti za prava životinja trenutno pokušavaju zaštititi! Ispod je popis nekih drugih divljih životinja koje aktivisti pokušavaju spasiti, a koje sve nanose neopisivu štetu našem okolišu i autohtonim životinjama:

200 milijuna zečeva
7,5 milijuna lisica
1,2 milijuna deva
2,6 milijuna koza
24 milijuna svinja
5 milijuna magaraca

Od 21 potpuno izumrle životinjske vrste u Australiji, lisica i divlja mačka izravno su pridonijele izumiranju 19 vrsta.

I zapamtimo, ovo je samo Australija. Ekstrapolirajmo ove probleme diljem svijeta i brzo ćemo vidjeti da trenutna ideologija ovih aktivista za prava životinja nije samo neodrživa, nego i potpuno neodgovorna.

 

Disneyev učinak

Pa kako aktivisti za životinje to tako krivo shvaćaju? Za to možemo kriviti Disneyev učinak. Životinjski aktivizam usredotočen je na antropomorfizaciju životinja – uvjerenje da životinje imaju iste osjećaje, emocije i obiteljske strukture kao i ljudi. Sve vrijeme vidimo da se to odražava u Disneyju i Hollywoodu, gdje životinje govore, misle, pa čak i vole poput ljudi, i gdje se životinjama daju ljudska imena, ljudske osobine, pa čak i iste obiteljske strukture kao u ljudi.
To navodi ljude da vjeruju da su životinje razumne i stoga imaju ista prava kao i ljudi. Ovo gledište nije samo netočno, već je i opasno.
Istini za volju, same životinje čak i ne smatraju jedna drugu osjećajnom. Životinje se međusobno ubijaju iz više razloga. Ubijaju radi hrane, zabave, zaštite, ljubomore ili čak samo bi se mogle pariti.
Na kraju krajeva, kao ljudi, imamo odgovornost držati brojnost životinja pod kontrolom. Raditi drugačije je zapravo vrhunac ljudske sebičnosti.

(Izvor: https://www.huntshack.net/hunting/do-animal-activists-do-more-harm-than-good/)

Vremenska prognoza

Srna na Ljubuši