• darkblurbg

  • darkblurbg

  • darkblurbg

  • darkblurbg

  • darkblurbg

  • darkblurbg
    čeka

  • darkblurbg
    čeka

  • darkblurbg
    capreolus

  • darkblurbg
    capreolus

  • darkblurbg
    capreolus

  • darkblurbg
    capreolus

  • darkblurbg
    capreolus

  • darkblurbg

  • darkblurbg
    Lovačka udruga "Orlov kuk" - Tomislavgrad

    Dobrodošli na našu web stranicu!

  • darkblurbg
    Lovačka udruga "Orlov kuk" - Tomislavgrad

    Dobrodošli na našu web stranicu

  • darkblurbg
    Lovačka udruga "Orlov kuk" - Tomislavgrad

    Dobrodošli na našu web stranicu!

  • darkblurbg
    Lovačka udruga "Orlov kuk" - Tomislavgrad

  • darkblurbg
    Lovačka udruga "Orlov kuk" - Tomislavgrad

  • darkblurbg
    Lovačka udruga "Orlov kuk" - Tomislavgrad

    Dobrodošli na našu web stranicu!

  • darkblurbg
    Lovačka udruga "Orlov kuk" - Tomislavgrad

    Dobrodošli na našu web stranicu!

  • darkblurbg
    L. U. ORLOV KUK - TOMISLAVGRAD

    Dobrodošli na našu web stranicu

autor: glavni urednik, objavljeno: 27.09.2021. 21:33:19

Socioekonomski učinci moguće zabrane upotrebe olovnog streljiva u Europskoj uniji

Zadnjih mjeseci se digla velika prašina na prostoru Europske unije, a koju je izazvala Europska agencija za kemikalije – ECHA. Europski lovci su oglasili uzbunu nakon ECHA-inog Izvješća o ograničenjima iz Aneksa XV. (Trenutno je Izviješće u fazi javne rasprave) iz kojega će, ako se prihvati i usvoji, slijediti ogromni troškovi zamjene i preinake milijuna komada vatrenog oružja kojim bi se koristilo neolovno streljivo. Vrijeme koje će biti na raspolaganju za prilagodbu oružja na novo neolovno streljivo, kao i cijena neolovnog streljiva, bolna su točka za 7 milijuna europskih lovaca.

To su najnovija ključna pitanja koja proizlaze iz istraživanja FACE-a na razini Europe koje uključuje reprezentativni uzorak lovaca na europskom gospodarskom prostoru (s više od 18 000 odgovora), osmišljenih za prikupljanje podataka o socioekonomskom učinku zabrane upotrebe olovnog streljiva.

Prema istraživanju, ako ograničenje glede uporabe olovnog streljiva stupi na snagu, 1 od 4 lovca će potpuno prestati s lovom a najmanje 30% njih će rjeđe loviti. Štoviše, najmanje 20% lovaca će prestati sa streljačkim aktivnostima (osim lova), poput vježbanja ili sportskog gađanja, a otprilike polovica će se vjerojatno manje baviti (nelovačkim) streljačkim aktivnostima. Samo ove brojke jasno pokazuju ogroman socioekonomski utjecaj koji bi predloženo ograničenje imalo na europske lovce.

No, napravimo korak unatrag i istražimo što stoji iza ovih brojki. Analiza rezultata istraživanja pružit će nam bolje razumijevanje problema s kojima se lovci susreću i omogućiti uočavanje svih odstupanja u brojkama i procjenama ECHA-inog Izvješća. ECHA-ino Izvješće je još jednom loše procijenilo utjecaj predloženog ograničenja, zbog čega je FACE imao potrebu umiješati se i ispraviti zapisnik. Zapravo, iako se čini da su brojke o potrošnji mesa divljači precijenjene, a procjena rizika za okoliš statistički nepouzdana, kao što smo podcrtali u našoj prethodnoj analizi, ECHA je jasno podcijenila svoje brojke kada su u pitanju jednokratni troškovi prilagodbe i/ili zamjene vatrenog oružja koje nije prikladno za streljivo bez olova.

Prema istraživanju, 34% vatrenog oružja je nekompatibilno s neolovnim streljivom. Jednokratni troškovi povezani sa zamjenom tog vatrenog oružja potencijalno bi mogli doseći 14,5 milijardi eura, što je konzervativna procjena. Štoviše, sama agencija ECHA procjenjuje da je 3.000 eura prosječni godišnji lovački proračun koji troše lovci, pa bi stoga ekonomski gubitak za Europsku Uniju zbog prestanka i smanjenja lovačke aktivnosti iznosio najmanje 5,7 milijardi eura.

Drugi veliki problemi uključuju predloženu ECHA-inu granicu olova u vatrenom streljivu gdje nema odgovarajućih zamjena, prijelazna razdoblja su nerealna i uvjete odstupanja je nemoguće ispuniti za sportska strelišta.

Zapravo, troškovi povezani s vatrenim oružjem temelje se na procjeni neprikladnosti od 10 % preuzetoj iz ECHA-inog Izvješća o ograničenju iz Aneksa XV. (u kojem se navodi kalifornijska procjena učinka), čime se pretpostavlja da će 10 % oružja trebati zamijeniti zbog njihove ovisnosti o rijetkim kalibrima, npr. postaje sve jasnije da još nema dovoljno točnih alternativa za cal.22 vatrenog oružja, što znači da procjena drastično odudara od stvarnosti, tj. u usporedbi s 90-100% neprikladnošću. Isto nedovoljno izvješćivanje može se označiti s obzirom na činjenicu da su u analizu troškova uračunati samo "neprikladni" ali ne i "ograničeno prikladni" komadi lovačkog i sportskog oružja. Postoje velike implikacije za sačmarice jer većina zemalja nema objekte za ponovno testiranje sačmarica (sada na neolovno streljivo) da bi osigurale sigurnosne standarde.

 S obzirom na prethodno navedeno, jasno je da su brojke u prijedlogu ograničenja iz Aneksa XV. drastično niske, čak i u usporedbi s prilično konzervativnim brojevima koji su proizašli iz istraživanja.

Međutim, troškovi zamjene ili izmjene vatrenog oružja nisu jedini čimbenici koji uznemiruju lovce: otprilike 70 % njih ili je "vrlo zabrinuto" ili "zabrinuto" zbog cijene ponovne izolacije i naknada povezanih s praksom /gađanjem ciljeva. Zapravo, 54% lovaca željelo bi da se osigura praktična obuka o sigurnoj i pravilnoj uporabi streljiva bez olova. Pitanje obuke strogo je povezano sa sigurnošću i rizicima neolovnog streljiva, kao što pokazuje istraživanje. Lovci su upitani o svojoj namjeri korištenja sačmarica koje nisu prilagođene neolovnom streljivu, a nakon zabrane uporabe olova u streljivu. Gotovo polovica ispitanika (46%) izjavila je da će koristiti sačmarice koje nisu otporne na čelik, odnosno koje su prilagođene olovnom streljivu. S obzirom na to da trenutni prijedlog ne prisiljava lovce da modificiraju svoje sačmarice, i ako ta nevoljkost postane stvarnost, predstavljat će sigurnosni rizik za lovce, iako će ga sami sebi prouzročiti.

Posljednje, ali ne i najmanje važno, vrijeme je potpuno relevantno kada je takav revolucionarni prijedlog u pitanju. Prema istraživanju, samo 30% lovaca se može pridržavati mogućeg ograničenja. Situacija će se s vremenom tek neznatno poboljšati: 35% lovaca kaže da bi se do 2030. godine mogli pridržavati lovačkih aktivnosti, a 40% za aktivnosti  vezane uz nelovno streljaštvo.

Zaključno, podaci koji proizlaze iz istraživanja još jednom jasno i neupitno pokazuju kako će, s obzirom na vremenski okvir i opseg trenutačnog prijedloga, predložena zabrana olovnog streljiva imati velike socioekonomske učinke na lovačku zajednicu u Europskom gospodarskom prostoru. Potrebni su dulji rokovi i šira suradnja sa svim dionicima – lovcima i referentnim proizvođačima  prije svega – kako bi se dobili doista učinkoviti rezultati i smanjio negativan učinak ograničenja neolovnog streljiva.

Ako pogledamo sastav i brojke vezane za ESSF – Europski forum streljačkih sportova, možemo tek tada vidjeti zašto bi prijedlog ECHA-a o zabrani i ograničenju upotrebe olovnog streljiva izazvao goleme i negativne socioekonomske učinke. ESSF je neformalna platforma na kojoj predstavnici međunarodnih tijela, aktivnih na europskoj razini u području sportskog streljaštva, lova, prikupljanja vatrenog oružja, trgovine i industrije, održavaju otvoreni dijalog kako bi raspravljali o pitanjima od zajedničkog interesa, posebno o ekološkim, pravnim, političkim i socioekonomskim aspektima takvih aktivnosti. ESSF čine Europsko udruženje civilne trgovine oružjem (AECAC), Udruženje europskih proizvođača sportskog streljiva (AFEMS), Europsko vijeće za streljačke sportove (ESSC), Udruženje europskih proizvođača sportskog vatrenog oružja (ESFAM), Europski savez za lov i očuvanje (FACE), Zaklada za europska društva sakupljača oružja (FESAC),  i Europski institut lovačkog i sportskog oružja (IEACS). Sektori zapošljavaju više od 600 000 ljudi u Europi, a kada se uključe prihodi ostvareni aktivnostima lova i streljaštva u cjelini, godišnji promet iznosi oko 40 milijardi eura. Sve u svemu, to uključuje 14 000 trgovaca, 300 000 kolekcionara i preko 10 milijuna lovaca i sportskih strijelaca u Europi.

Vremenska prognoza

Srna na Ljubuši